Uvod

Igor Čatić

Glavni istraživač na projektu Primjena opće sustavnosnea teorije u općoj tehnici počeo je primjenjivati tu teoriju u polimerstvu, preciznije na području injekcijskog prešanja plastomernih taljevina potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prvo cjelovito javno priopćavanje o rezultatima tih istraživanja bilo je tijekom predavanja Einführung in die Systemanalyse beim Spritzgießen.2 Prvi otisnuti rad bio je Sustav za injekciono prešanje termoplasta.3 No do veljače 2009. nije imao pravi naziv za područje svog rada.

Tada mu je K. Kuzman s Fakultete za strojništvo u Ljubljani dostavio tekst predavanja U. Uede i suradnika Value Creation and Decision-making in Sustainable Society, održanog 31. siječnja 2009. u Parizu.4 U tekstu je pronađena riječ koja je upućivala na traženi naziv. Slijedilo je pretraživanje na mreži. Pronađen je citirani tekst Yoshikawe Synthesiology as sustainability science5 i iskristalizirala se ključna riječ, sintezologijab, kao najpotpuniji naziv za ono što se istraživalo u više od četiri desetljeća, samostalno ili sa suradnicima.

Mreža je otkrila još jedno ime, I. Šikića, koji je iz ovih krajeva, ali već odavno živi u Švicarskoj. Na njegovoj stranici www.synthesiology.com6

synthesiologia

pronađen je niz vrlo poticajnih tekstova.

»Synthesiologie kommt beim Tübinger Professor für Anatomie Martin Heidenhain vor. Es geht um die morphologische Systemlehre, die Das konstitutive Element im Bauplan des Organismus erfassen durfte. Hier (um 1920) ist nur die synthetische Theorie des tierischen Körpers gemeint. Es ist nicht allgemein wie uns der Titel aus der Zeitschriftssphäre Naturwissenschaften (1926) nahe legen will: Die Synthesiologie von Martin Heidenhain als Versuch einer allgemeinen Theorie der Organisation.« (citirano prema6) »Der Terminus selbst aber darf und soll im eigentlichen, breiteren Sinne benutzt werden.« 6

Riječ sintezologija je, dakle, stara gotovo jedno stoljeće. Tübingenški profesor anatomije Martin Heidenhain pokušao je sustavnosnim naukomc opisati čovječji organizam. Dakle, Heidenhain ograničava riječ sintezologija na teoriju organizacije. Šikić, međutim, opravdano pridodaje, naziv sintezologija smije se, ali i mora shvatiti u najširem smislu.6

Šikić analizira i tekst H. Yoshikawe.6 »U svom tekstu5 Yoshikawa definira sintezologiju kao znanost koja integrira znanja različitih disciplina te stvaranje novog znanja i spoznaja kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih koncepata u umjetnined (artefakte), proizvode ili usluge koje može prepoznati i priznati društvo.5« Šikić komentira: »Yoshikawa je na dobrom tragu, no ograničava se samo na integraciju prirodoznanstvenihe i tehničkih znanja iz različitih disciplina s potrebama društva. Sintezologija ima svoj potpuni smisao tek nakon odbacivanja svakoga selekcijskog kriterija (npr. odabirom znanosti i tehnike), tj. potpunom otvorenošću za ulaz (input) iz svih područja ljudske tvorbe (npr. književnost ili alkemija).6«

U dijelu rečenice »integracija prirodoznanstvenih i tehničkih znanja iz različitih disciplina s potrebama društva« glavni istraživač prepoznaje izvornu definiciju tehnologije koju je još 1777. dao J. Beckmann. »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva.7« Istodobno je moguće navesti da je zahtjev da »sintezologija ima svoj potpuni smisao tek nakon odbacivanja svakoga selekcijskog kriterija, svojom potpunom otvorenošću za ulaz iz svih područja ljudske tvorbe« ugrađen u koncept kulturologije.8,9 U tom konceptu dvije su vršne znanosti koje čine kulturologiju: bekmanovska tehnologija i teologija.8,9

Time je obrazloženo zašto se istraživanja u sklopu projekta Primjena opće sustavnosne teorije u općoj tehnici mogu smatrati sintezologijskim pristupom, koji je opisan u emisiji Drag mi je Platon10 te u Vjesniku.11

Iz do sada navedenoga nametnuo se poticaj za otvaranje i sadržaj ovog portala. Nakon uvoda slijede osnovni podatci o projektu Primjena opće sustavnosne teorije u općoj tehnici. Nužno je područje posvećeno sintezologiji. Temeljnim teorijskim radom u dosadašnjim istraživanjima glavnog istraživača i suradnika može se smatrati knjiga Sustavnosna analiza injekcijskog prešanja polimera. Riječ je o 2. izdanju knjige koja je objavljena 1991. pod nazivom Analiza injekcijskog prešanja polimera teorijom sustava.12 U protekla četiri desetljeća objavljen je veći broj radova i održano je više predavanja koji su navedeni u popisu tiskanih radova i javnih nastupa (predavanja, mediji). Tijekom godina više je diplomanata, magistranata i polaznika kolegija Teorija sustava na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) primjenjivalo sustavnosnu teoriju u svojim radovima. Dio tih radova uvršten je na ovaj portal.

Bilješke

a Sintagma sustavnosna teorija i izvedenice po prvi puta je upotrijebljena u radovima glavnog istraživača u tekstu Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika.1
b Poslije opširne rasprave s više jezikoslovki, dogovoren je hrvatski oblik prijevoda engleske riječi synthesiology i njemačke Synthesiologie.
c Njemačka riječ Lehre se ispravno prevodi s nauk.
d Riječ umjetnina za proizvod čovjekove, umjetne tehnike, umjesto artefakt uveden je u tekstu8 kao suprotnost proizvodu prirodne tehnike, prirodnini. Naziv prirodnina je propisan i Zakonom o zaštiti okoliša iz 2003. Pritom je svako umjetničko djelo umjetnina, ali svako umjetnina nije umjetničko djelo.
e Ovaj autor doživljava prirodne znanosti kao intrizičke umjetnoj tehnici i tehničkim znanostima. Prirodne znanosti se stvarno bave otkrićima prirodne tehnike.

Literatura

1. Čatić, I., Šarić, Lj.: Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20(1994), 19-30.
2. Čatić, I.: Einführung in die Systemanalyse beim Spritzgießen, Institut für Kunststoffverarbeitung, Aachen, predavanje, 1969.
3. Čatić, I.: Sustav za injekciono prešanje termoplasta, Kemija u industriji 19(1970), 143-144.
4. Ueda, K., Takanaka, T., Monostori, L., Vanscza, J.: Value Creation and Decision-making in Sustainable Society, CIRP, Paris, 31st January 2009.
5. Yoshikawa, H.: Synthesiology as sustainability science, Sustain Sci (2008) 3:169–170 DOI 10.1007/s11625-008-0060-2, Received: 11 August 2008 / Published online: 25 September 2008.
6. Šikić, I.: www.synthesiology.com.
7. Ropohl, G.: Allgemeine Technologie, Eine Systemanalyse der Technik, 3. überarbeitete Auflage, Universitätsverlag Karlsruhe, Karlsruhe, 2009. s. 21.
8. Čatić, Tehnika ⊂ Tehnologija ⊂ Kultura, 2. savjetovanje, Društvo i tehnologija, Građevinski fakultet, Opatija, 1995.
9. Čatić, I.: Kulturologijsko-sustavnosna raščlamba Petrićeva Sretna grada, Zbornik radova VI. međunarodnog filozofskog simpozija Dani Frane Petriša, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, 13. – 17. 7. 1997., Zagreb, 1999., 333-352.
10. Čatić, I.: Sintezologija, Drag mi je Platon, Hrvatski radio, I. program, 4. ožujka 2009.
11. Čatić, I.: Sve nužnija sintezologijska istraživanja, Vjesnik, 25. svibnja 2009.
12. Čatić, I., Razi, N., Raos, P.: Analiza injekcijskog prešanja polimera teorijom sustava, Društvo plastičara i gumaraca, 1991.

Članci i objave

• Čatić, I.: Sve nužnija sintezologijska istraživanja, Vjesnik, 25. svibnja 2009. Otvori PDF
• Čatić, I.: Sintezologija, Drag mi je Platon, Hrvatski radio, I. program, 4. ožujka 2009. Zvučni zapis



Copyright © 2009. Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb. Sva prava zadržana. Kontakti